Kmuaus1Odbor Prigradica 1925-2005 je osnovan sa ciljem obiljezavanja velikog socijalnog egzodusa pucanstva iz Blata pocetkom proslog stoljeca i iseljavanja u zemlje Juzne Amerike.

Poziv sestrama prve hrvatske blazenice je dio akcija koje  Odbor namjerava realizirati, te je poziv sestrama bio u povijesnom kontekstu naravan jer su upravo sestre Kceri Milosrdja i bl. Marija Propetog Isusa svoje prvo misijsko poslanje vrsile i jos vrse u tim zemljama. Boraveci prvo nekoliko dana u Perthu, medju blatskim i hrvatskim vjernicima, prosli tjedan su provele u Melbournu.  Domacin sestrama je bilo Hrvatsko drustvo Zlinje-Blato, odnosno obitelj Katice Zuvela i Katice Cetinic.

U periodu od pet dana sestre Kceri Milosrdja imale su nekoliko susreta i predavanja o zivotu bl. Marije Propetog Isusa, njenom karitativnom radu i pastoralnom poslanju njihove Druzbe. Tako su posjetile Hrvatska umirovljenicka drustva pri hrvatskim katolickim centrima Sunshine i Springvale, gdje su bile izuzetno toplo i srdacno primljene. Treba svakako istaknuti njihovo primanje kod Melbournskog nadbiskupa uzvisenog mon. Denisa Harta u pratnji generalne konzulice Republike Hrvatske gospodje Ane Modun, predsjednika H.D. Zlinje-Blato gospodina Lea Padovana i tajnice drustva gospodje Jenny Nobilo. To je bio svojevrsni uzvratni posjet, posto je nadbiskup Hart prosle godine prilikom svog boravka u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini sa vel. Metom Krizancem, posjetio svetiste bl. Marije Petkovic u Blatu.

 

Kmuaus2Primanje kod nadbiskupa je proslo u srdacnom ozracju, gdje je mon. Hart istaknuo velicinu poboznosti hrvatskog naroda kojemu je i sama Marija Petkovic pripadala, a koju su zadrzali i ovdje u iseljenistvu, na sto im je on velikodusno zahvalan. Na rastanku su sestre urucile poklone za nadbiskupa zahvalivsi se na primanju i na blagoslovu koje im je izrekao na njihovom putu po Australiji a i ubuduce u njihovom plemenitom redovnickom poslanju.

Posjet katedrali s. Patrica i molitva ispred potprsja bl. Alozije Stepinca, kojega je njihova Majka osobno poznavala, kojeg je izuzetno stovala i za kojeg je patila i molila u vrijeme njegova zatocenistva, bio je za sestre izniman dogadjaj.

 

Kmuaus3Hrvatsko drustvo Zlinje-Blato u subotu je priredilo dobrotvornu zabavu na kojoj su nazocile i sestre Paulina i Angelina, a ciji je prihod isao za dovrsenje svetista bl. Marije Propetog Isusa u njihovom rodnom Blatu na Korculi. Na dobrotvornoj zabavi je kao gost nazocio i konzul Republike Hrvatske gospodin Ivo Vasilj. Pozdravivsi sve Blacane i njihove prijatelje, sestra Angelina se je zahvalila svojim domacinima i svim dobrociniteljima koji su i ovaj put pokazali da osjecaju svoju pripadnost i ljubav za rodni kraj i da cijene evandjeosko i karitativno poslanje koje je zivila njihova sumjestanka, pomazuci sestre u Blatu i njihov rad u djecjem vrticu " Majka Marija Petkovic", pri samostanu  Kceri Milosrdja.

Predavanje koje se je odrzalo u nedjelju poslje pucke sv.mise, bilo je u prepunoj crkvi sv. Leopolda Bogdana Mandica sa zanimanjem i paznjom primjeno. Nakon sto je casne sestre vel. Josip Vranjes dobronaklono pozdravio i zazelio im ugodan boravak u nasoj zajednici, sestra Angelina je odrzala vrlo nadahnuto predavanje o zivotu bl. Marije Propetog Isusa, njihove Majke i utemeljiteljice Kceri Milosrdja, poslanju i karitativnom djelovanju sestara, te o smislu ljubavi i zrtve za bliznjega. Veliki broj vjernika je bio dirnut velicinom te hrabre i izuzetne zene, kojoj su se se sa stovanjem poklonili, odnosno njezinoj relikviji koja se je nalazila na oltaru. Namjera sestara je ostaviti tu relikviju ovoj vjernickoj hrvatskoj zajednici, uz nadu da ce ona biti uz sliku bl. Marije Propetog Isusa izlozena u sakralno-arhitektonski izuzetnoj crkvi sv. Leopolda Bogdana Mandica takodjer hrvatskog redovnika, kapucinskog franjevca. 

Kako je Australsko-hrrvatsko drustvo Hrcegovina priredjivalo obiteljski rucak u centru Sunshine tog dana, sestre su nazocile, uz svoje blatske domacine, kao gosce i na tom hrvatskom druzenju, gdje su takodjer bile posebno toblo primljene. Provevsi ugodne trenutke medju velikim brojem nasih ljudi, od kojih su dobile i hvale vrijednu donaciju za svetiste svoje Majke u Blatu, sestra Angelina im se je od sveg srca zahvalila, prenjevsi im i pozdrave zahvale od svoje provicijalne predstojnice, sestre Emile Barbaric, porijeklom upravo iz Hercegovine. 

Zahvalne svim dobrociniteljima i ljudima dobre volje za nezaboravno i u misijskom smislu plodonosno vrijeme provedeno u Melbournu, sestre su otputovale u Sydney, gdje ce boraviti  kod casnih sestara Klanjateljica krvi Kristove i brace franjevaca, gdje ce nastaviti svoje susrete medju vjernicima hrvatske zajednice i promicanje spoznaje o kreposnom zivotu svoje duhovne Majke . U Sydneyu ce se u petak 9. srpnja u crkvi sv. Nikole Tavelica u Sant John parku slaviti spomendan-blagdan Bl.Marije Propetog Isusa Petkovic, a kojem ce predhoditi trodevna duhovna priprava.

Odabravsi zivotni put u sluzenju najpotrebnijima, siromasima, napustenoj djeci i starcima Marija Petkovic je u toj ljubavi i sluzenju ljubila i nebeskog Oca i njegovog raspetog sina. Odabravsi za svoje redovnicko ime Marija Propetog Isusa i utemeljivsi izvornu hrvatsku redovnicku zajednicu Druzbu Kceri Milosrdja treceg reda sv. Franje, krenula je najprije u svojem mjestu Blatu na Korculi gdje je rodjena 1822 godine, a potom i po svijetu prenositi evandjeoske poruke ljubavi i brige za najpotrebnije, slabe i odbacene. Na tom svom misijskom putu nije uspjela stici do Australije, ovog dalekog kontinenta, na kojem je svoje mjesto pod sunce pronasla velika iseljenicka hrvatska zajednica. Marija je sluzeci covjeku, majcinski vodeci svoju Druzbu umrla na glasu svetosti u Rimu, u kuci Vrhovne uprave svoje Druzbe; 1966 godine. Postupak beatifikacije zapoceo je 1989 godine na Rimskom vikarijatu, a 1998. godine njezini zemaljski ostaci preneseni su iz Rima u kriptu kapele Krista Kralja u maticnom samostanu , kojeg je ona sa prvih pet sljedbenica osnovala u Blatu. Sam postupak beatifikacije je uspijesno i relativno brzo zavrsen, upravo zbog obilja spisa koje je Marija Petkovic ostavila iza sebe, i velikog broja zivih svjedoka, njezinih suvremenika i stovatelja koji su mogli svjedociti o njezinim izvanrednim krepostima.

 

L.Padovan


Ispis