Zemljopisni podaci

Općina Blato zajedno sa cijelim otokom Korčula, administrativno potpada pod Dubrovačko neretvansku županiju.

Kao i cijeli otok, tako i Blato nalazi se u zoni jadranskog tipa ugodne mediteranske klime koju karakteriziraju duga, mirna, suha i topla ljeta s vedrim danima te kratke blage i vlažne zime čime spada u klimatski atraktivna područja.Tijekom čitave godine zabilježene su srednje temperature ispod 10 st. C samo u siječnju i veljači, dok su u lipnju, srpnju, kolovozu i rujnu u prosjeku iznad 20 st. C. Režim padalina tipično je mediteranski s maksimumom krajem jeseni i početkom zime i minimumom u mjesecu srpnju.

Otok Korčula u cijelosti se ističe osebujnim biljnim pokrovom i velikim površinama pod šumom raznog uzgojnog tipa među kojima dominira šuma zimzelenog hrasta crnike (česmina) i vjerojatno autohtona šuma alepskog bora u ukupnom udjelu od 60%. Preostali dio od 40% čine poljoprivredne površine. Od ukupnih poljoprivrednih površina obradivo je svega 41,71%. Najveći dio obradivog zemljišta čine voćnjaci (maslinici) sa 40%, oranice i vrtovi 35% i vinogradi 25%.

Blato je najstarije naselje na otoku smješteno po sredini zapadnog dijela uz istoimeno kraško polje-Blatsko polje po kojem je i mjesto dobilo ime. Do 1911. godine Blatsko polje bilo je periodičko jezero koje je isušeno izgradnjom tunela, melioracijskih kanala te odvodnjom vode u more na sjevernoj obali.

Naselje je smješteno amfiteatralno po obroncima triju brežuljaka pokriveno borovom šumom i voćnjacima. Sredinom mjesta pruža se ravno područje "Zlinje" sa velikim parkom i dugim drvoredom lipa uz glavnu prometnicu. Na sjevernoj obali Blato se proteže od uvale Sprtiška na zapadu do Lovornika na istoku. Na južnoj obali Blato se proteže od uvale Slatina na zapadu do Vinačca na istoku. Dužina obale iznosi 31,42 km. Dužina obale otočića iznosi 20,8 km. Ukupna površina općine iznosi 66,57 km2.

Na području općine dominiraju velika obrađena polja, oko kojih se izmjenjuju suhoziđem ograđene padine zasađene maslinom i vinovom lozom. Taj kultivirani krajolik jedinstven je spomenik ljudskom radu i tako ga treba valorizirati unatoč procesu degradacije nastalom nakon velikih požara i ekonomskih emigracija kada bor i makija osvajaju neobrađene ograde. 

Ažurirano (Srijeda, 01 Lipanj 2011 19:02)