Ovoga četvrtka obilježava se deseta godišnjica smrti Vinka Protića, renesansne osobnosti u splitskom kulturnom miljeu. Od 60-ih prošlog stoljeća pa do prvih godina dvijetisućitih, Protić je bio začinjavac brojnih kulturnih aktivnosti u gradu pod Marjanom, ali i u rodnom Blatu na Korčuli.

Radni vijek proveo je kao likovni pedagog, nastavnik i direktor Škole za primijenjene umjetnosti, te scenograf Kazališta lutaka u Splitu. Kao slikar, grafičar i dizajner izlagao je na brojnim likovnim izložbama, a bio je i počasni član Likovne udruge “Emanuel Vidović”. Mnogima će biti zanimljivo podsjetiti se da je Protić bio voditelj Narodne tehnike (iz koje će poslije niknuti splitski Kino klub), te da je s nekoliko najbližih suradnika osnovao splitsko Kazalište lutaka i Društvo likovnih amatera.

Uz to, kao predsjednik ondašnjeg SIZ-a za kulturu Skupštine općine Split bio je ključna figura u obnovi požarom poharanog HNK. Splitski društveni krug tih godina Protića je doživljavao kao pokretački duh bez kojega ne prolazi ništa u kulturno-umjetničkom životu grada. Protić je bio prisutan i kao autor; mnogi će prepoznati njegov rad u dekoraciji interijera Kliničke bolnice u Splitu, koju je autorski napravio s kolegom Stipom Dizdarom. Nakon umirovljenja, 1990. godine, živi u Prigradici, odnosno Blatu. Ali ni tu ne miruje. Prema njegovoj zamisli organizira se Blatski likovni salon, na kojemu će poslije narasti Blatska kulturna ljeta s jedinim festivalom pučkog humora u Hrvatskoj, nazvanim Dani smiha. Vinko Protić, zaljubljen u svoje rodno mjesto, osnivač je Društva Blaćana i prijatelja Blata u Splitu. Vjerojatno je malo reći da ga njegovo mjesto pamti s ljubavlju, kao barba Vinka, i zapravo, ne može zaboraviti. Uostalom, na općinskoj zastavi Blata vije se njegovo likovno rješenje.

J.K.

preuzeto sa Slobodne Dalmacije

http://www.slobodnadalmacija.hr/Scena/Kultura/tabid/81/articleType/ArticleView/articleId/180778/Vinko-Proti-dobri-ovjek-kojeg-se-pamti.aspx

 

 


Ispis