U petak, 5. prosinca 2008., u Blatu na otoku Korčuli započela je dvodnevna manifestacija obilježavanja 120. obljetnice smrti biskupa Marka Kalogjere misom zadušnicom u crkvi sv. Vida u Blatu. Misu je predslavio mons. dr. Marin Barišić, splitsko-makarski nadbiskup, uz koncelebraciju blatskog župnika don Stipe Miloša, zatim profesorâ Katoličko-bogoslovnog fakulteta u Splitu: don Slavka Kovačića, don Alojzija Čondića i don Josipa Dukića te don Jure Bjeliša, nadbiskupova tajnika. Još za života biskup Kalogjera pripravio je sebi grobnicu u ovoj crkvi smještenoj na vrhu brežuljka Veli Učijak koji se uzdiže ponad Blata.

Biskup Marko Kalogjera rodio se u Blatu 7. prosinca 1819. Bio je profesor pastoralne teologije na Bogoslovnom fakultetu u Zadru gdje ga je zateklo imenovanje Kotorskim biskupom. Nakon desetogodišnjeg biskupovanja u kotorskoj biskupiji postaje splitsko-makarski ordinarij. U Splitu kao biskup ostaje sve do smrti 4. prosinca 1888. Za svojeg biskupovanja biskup Marko Kalogjera neprestano se zalagao za opstojnost hrvatskog jezika i imena kako u liturgiji tako i u društvu, podržavao je glagoljaše u crkvi, narodnjake u politici, gradio je i obnavljao crkve, umjetnicima bio mecenom, a ubogima dobročinitelj i zaštitnik.

Po završetku sv. mise kojoj su nazočili brojni vjernici te bratimi obiju blatskih bratovština: Svih svetih i Sv. Vincence pod zaštitom Srca Isusova , u maloj dvorani Doma kulture otvorena je dokumentarna izložba o životu i djelu biskupa Kalogjere.

U subotu, 6. prosinca 2008., pod pokroviteljstvom metropolite mons. Marina Barišića, a u organizaciji Općine Blato, župe Svih svetih iz Blata te Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar" - Područnog centra Dubrovnik, održan je u Općinskoj vijećnici znanstveni skup: "Biskup Marko Kalogjera - o 120. obljetnici smrti ".

Na ovom simpoziju koji je nastojao rasvijetliti životno djelovanje biskupa Kalogjere u pastoralnom radu, ali i prikazati njegove aktivnosti u kulturi te politički utjecaj u teškim društvenim okolnostima po hrvatski narod u 19. stoljeću na njegovim južnim prostorima, sudjelovali su znanstvenici eminentnih znanstvenih i obrazovnih institucija. Program izlaganja znanstvenih radova bio je podjeljen u dva dijela; jutarnji i popodnevni, a sam simpozij uvodnom riječju otvorio je pokrovitelj: metropolita mons. Marin Barišić.

Prodekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Damir Boras na samom početku dao je prikaz, tj. genaologiju roda Kalogjera, a u nastavku su izloženi radovi: "Više školovanje Marka Kalogjere u Splitu i Zadru i njegovo imenovanje kotorskim i splitskim biskupom" dr. sc. Josipa Dukića, "Biskupsko djelovanje splitskoga i makarskog biskupa Marka Kalogjere prema njegovim pastirskim poslanicama" dr.sc. Alojzija Čondića, "Izvješća biskupa Marka Kalogjere o stanju splitsko-makarske biskupije poslana Svetoj Stolici 1876. i 1878." prof.dr. Slavka Kovačića, "Biskup Marko Kalogjera i narodjnačka pobjeda u Splitu 1882." prof. dr. Marka Trogrlića, "Isusovci i biskup Marko Kalogjera" patra Valentina Miklobušeca DI, "Doprinos biskupa Marka Kalogjere očuvanju glagoljaštva i djelovanje glagoljaškog sjemeništa u Priku" dr.sc. Hrvojka Mihanović Salopek, "Otok Korčula u doba biskupa Marka Kalogjere" dr.sc. Franka Oreba, "Biskup Marko Kalogjera i Bokeljska mornarica" prof. Željka Brguljana, "Odnos biskupa Marka Kalogjere prema kulturi, umjetnosti i politici" dr.sc. Vinicija B. Lupisa i "Biskup Marko Kalogjera u leksikografiji" prof. dr. Damira Borasa. Nakon izlaganja i rasprave zaključeno je da treba nastaviti s daljnjim istraživanjima ove velike i za Hrvatski narod vrlo zaslužne, ali javnosti nedovoljno poznate i nepravedno zanemarene, osobe hrvatskog juga.

Nakon završetka znanstvenog skupa, u velikoj dvorani Doma kulture u Blatu, promoviran je Zbornik radova znanstvenog skupa Biskup Marko Kalogjera - o 120. obljetnici smrti, urednika dr. sc. Vinicija B. Lupisa, voditelja Područnog centra Dubrovnik - Instituta "Ivo Pilar". Uz predstavljenje zbornika upriličen je prigodni kulturni program u kojem su sudjelovali: Pjevački zbor župe Svih svetih i mlada pijanistica Ivana Marinović.