PROMOCIJA KNJIGE "RAZMNOŽAVANJE LOZE I LOZNO RASADNIČARSTVO"
U izdanju zagrebačkog Golden-marketinga - Tehničke knjige, objavljena prvi put u nas knjiga "Razmnožavanje loze i lozno rasadničarstvo" (239 str.), autora Nikole Miroševića, koja je 13. rujna 2007. predstavljena na Agronomskom fakultetu u Zagrebu
Po autorovim riječima to je i prvi put u svijetu da su na jednom mjestu prikupljene znanstvene spoznaje i stručne posebnosti o razmnožavanju loze i loznom rasadničarstvu.
Senat zagrebačkog Sveučilišta knjigu je odobrio kao sveučilišni udžbenik, ali ona će zasigurno biti koristan priručnik onima koji se u Hrvatskoj bave loznim rasadničarstvom. Godišnje se u Hrvatskoj proizvede od tri do četiri milijuna cjepova, a dio se, kako napominje Mirošević, uvozi bez posebna reda, koje se najvećim dijelom koriste za podsađivanje postojećih te podizanje novih vinograda. U Hrvatskoj ima oko 23 tisuće hektara vinograda, a kako kaže dugogodišnji predstojnik Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta, trebala bi imati oko 30 tisuće hektara vinograda. Pojavom filoksere krajem 19. stoljeće, u Hrvatskoj je napušteno razdoblje "starog" vinogradarstva te počinje razdoblje "novog" vinogradarstva, primjenom američkih vrsta kao podloge za vinovu lozu. Javnosti je malo poznato da je 1896. u Zagrebu bio utemeljen lozni rasadnik, da je za tu svrhu Zemaljska vlada zakupila na 10 godina 20 jutara zemlje od nadbiskupije na području Borongaja te osnovala Zemaljsko lozište. Prve je godine bilo predviđeno proizvesti milijun cjepova, a 1897. čak 1,5 milijun. Prvi loznjak američkih loza na hrvatskom jugu podignut je 1894. na Silbi, zatim u Vrani i td.
Znanstvena monografija "Razmnožavanje loze i lozno rasadničarstvo", u kojoj autor vraća izvornu hrvatsku terminologiju u rasadničarstvu, ima sedam poglavlja u kojima je uz popratne fotografije i crteže obradio razmnožavanje loze, lozno rasadničarstvo, selekciju loze, propise i norme EU pri proizvodnji i prometu loznog sadnog materijala te podloge za vinovu lozu. Nikola Mirošević (Blato, 1943.) autor je i sveučilišnog udžbenika "Vinogradarstvo", u suautorstvu "Ampelografskog atlasa" te knjige eseja "Šetnja vinorodnom domovinom". (Hina)
Senat zagrebačkog Sveučilišta knjigu je odobrio kao sveučilišni udžbenik, ali ona će zasigurno biti koristan priručnik onima koji se u Hrvatskoj bave loznim rasadničarstvom. Godišnje se u Hrvatskoj proizvede od tri do četiri milijuna cjepova, a dio se, kako napominje Mirošević, uvozi bez posebna reda, koje se najvećim dijelom koriste za podsađivanje postojećih te podizanje novih vinograda. U Hrvatskoj ima oko 23 tisuće hektara vinograda, a kako kaže dugogodišnji predstojnik Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta, trebala bi imati oko 30 tisuće hektara vinograda. Pojavom filoksere krajem 19. stoljeće, u Hrvatskoj je napušteno razdoblje "starog" vinogradarstva te počinje razdoblje "novog" vinogradarstva, primjenom američkih vrsta kao podloge za vinovu lozu. Javnosti je malo poznato da je 1896. u Zagrebu bio utemeljen lozni rasadnik, da je za tu svrhu Zemaljska vlada zakupila na 10 godina 20 jutara zemlje od nadbiskupije na području Borongaja te osnovala Zemaljsko lozište. Prve je godine bilo predviđeno proizvesti milijun cjepova, a 1897. čak 1,5 milijun. Prvi loznjak američkih loza na hrvatskom jugu podignut je 1894. na Silbi, zatim u Vrani i td.
Znanstvena monografija "Razmnožavanje loze i lozno rasadničarstvo", u kojoj autor vraća izvornu hrvatsku terminologiju u rasadničarstvu, ima sedam poglavlja u kojima je uz popratne fotografije i crteže obradio razmnožavanje loze, lozno rasadničarstvo, selekciju loze, propise i norme EU pri proizvodnji i prometu loznog sadnog materijala te podloge za vinovu lozu. Nikola Mirošević (Blato, 1943.) autor je i sveučilišnog udžbenika "Vinogradarstvo", u suautorstvu "Ampelografskog atlasa" te knjige eseja "Šetnja vinorodnom domovinom". (Hina)