USKORO POČINJU RADOVI NA SANACIJI ODLAGALIŠTA SITNICA VRIJEDNI 22 MILIJUNA KUNA
„Zbrinjavanje otpada na odlagalištu Sitnica osobito je problematično tijekom ljetnih mjeseci zbog povećane količine odloženog otpada, ali i visokih temperatura koje često znaju uzrokovati požare na odlagalištu. Takva situacija dugoročno je neodrživa za lokalno stanovništvo. Zbog toga se posljednjih mjeseci u Fondu intenzivno radilo kako bi se pripremila sva potrebna dokumentacija te provela javna nabava za odabir izvođača radova. Svjesni smo što rješavanje ovog problema znači za stanovništvo Blata i Vela Luke te bi kroz godinu dana sanacija trebala biti završena.“, istaknuo je direktor Fonda Dubravko Ponoš.
U sklopu radova na sanaciji predviđena je izgradnja kazete s unutarnjim i vanjskim pokrovnim brtvenim slojem čime će se onemogućiti utjecaj odloženog otpada, odnosno procjednih voda, na okoliš. Istovremeno, na odlagalištu će, sukladno važećim propisima, biti uređen i prostor za privremeno odlaganje otpada koji će biti u funkciji do konačnog zatvaranja odlagališta.
Nataša Vetma, iz Svjetske banke objasnila je kako je ovaj projekt dio šireg regionalnog GEF programa zaštite okoliša Jadranskog mora (ASEP) čiji je krajnji cilj smanjenje onečišćenja na kritičnim točkama u Jadranskome moru, a sve u svrhu obnove funkcioniranja ekosustava. „Ovim projektom GEF je stavio na raspolaganje Republici Hrvatskoj 4,33 milijuna dolara s ciljem zaštite Jadranskog mora od onečišćenja s posebnim naglaskom na procjedne vode nesaniranih odlagališta koje u ovako krškom terenu završavaju u moru ili podzemnim vodama. Projekt podupire i pripremu projekata za financiranje od strane EU te potiče jačanje kapaciteta s ciljem bržeg i kvalitetnijeg povlačenja EU sredstva.“ istaknula je Vetma.
Načelnik Općine Blato Ante Šeparović, kao i načelnica Vele Luke Katarina Bikić istaknuli su značaj koji ovaj projekt ima te su zahvalili Fondu i Svjetskoj banki na financijskoj, ali i stručnoj pomoći oko rješavanja sanacije Sitnice. „Naše općine su male, sami financijski sigurno ne bi mogli zatvoriti ovako veliku milijunsku investiciju, a nemamo ni potrebnog stručnog kadra koji bi pripremio projekt prema procedurama koje nalaže Svjetska banka. U tome nam je pomoć ekspertnog tima iz Fonda bila neprocjenjiva.“, komentirali su čelnici ovih korčulanskih općina.
Prema riječima direktora Fonda Ponoša na cijeloj Korčuli treba početi intenzivno raditi na osmišljavanju adekvatnog sustava održivog gospodarenja otpadom. Taj sustav mora uvažiti otočne posebnosti, no prioritet i dugoročni cilj svakako treba biti visoki postotak razvrstavanja otpada kako bi se koristili njegovi vrijedni resursi. „I iz ovog primjera vidimo da je dugogodišnje nekontrolirano odlaganje bez prethodne selekcije najskuplja moguća varijanta koju treba prevenirati i koja je, u društvu koje preferira razvoj cirkularne ekonomije krajnje neprihvatljiva. Država, putem Ministarstva zaštite okoliša i energetike te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nastoji osigurati poticajno okruženje kroz korištenje EU fondova za projekte gospodarenja otpadom te se nadam da će i korčulanski gradonačelnici i načelnici iskoristiti raspoložive financijske mogućnosti za unapređenje svojih komunalnih usluga.“, komentirao je Ponoš. (priopćenje za medije Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost)