Indeks Članka

CRKVA GOSPE OD POJA

Crkva Gospe od Poja je kao postojeća prvi put spomenuta 14. kolovoza 1336. godine. Njen značaj u kasnom srednjem vijeku potvrđuje činjenica da se Blatačko polje, inače Campus magnus, ponekad naziva Campus magnus sanctae Mariae ili Campus sanctae Mariae, te jedanput, svečano, Campus sanctae Virginis gloriosae de Blata. Crkva je smještena na sjevernom rubu Blatačkog polja. Jednobrodna je građevina s polukružnom apsidom. Usmjerena je u pravcu istok-zapad. Pokrivena je dvovodnim krovištem, dok je apsida pokrivena u nekoliko isječaka. Sljemeni između isječaka su pokrivena kupom kanalicom, dok su isječci žbukani. Krov crkve je pokriven kupom kanalicom. Sva pročelja crkve su ožbukana. Glavno, zapadno pročelje je u središnjoj osi raščlanjeno s kvadratnim vratima u nižem dijelu, te jedinstvenim prozorom u obliku broja osam u gornjem dijelu pročelja. Bočno od vrata su dva eliptoidna, barokna prozora. Tjeme zabata glavnog pročelja je presječeno podnožjem zvonika na preslicu, koji je otvoren s jednim šiljatim otvorom. Bočna pročelja su raščlanjena s po jednim malim prozorom, pravokutnog oblika. Na spoju apside i broda crkve je prigrađen umetak koji ispunja ostatak prostora između apside i ravnine bočnog pročelja crkve. Arheološka sondiranja, provedena 1970. i 1976. godine, pokazala su da je crkva sagrađena na starijoj građevini. Sonda na pločniku crkve je pokazala da se na dubini od cca. 1. metra nalazi starije popločenje "pavimentum romanum", dok je na istoj dubini u apsidi otkrivena dobro očuvana baza oltara. Pretpostavlja se postojanje rimske ville rustice na ovom mjestu ali i starije sakralne građevine. Ova je crkva u relativno dobrom stanju jer su primjetna samo manja oštećenja u unutrašnjosti nastala prodorom oborinske vlage. Trebalo bi stoga zamijeniti stari i dotrajali pokrov od kupe kanalice, a zemljani nasip oko crkve ukloniti. Ovim bi se otklonila opasnost prodora zemne vlage u unutrašnjost crkve, a sama bi crkva dobila prirodnije proporcije. Arheološka sonda koja je zauzela cijelu apsidu crkve i dan danas je nezatrpana. Radove na arheološkim istraživanjima bi zbog važnosti lokaliteta trebalo nastaviti. Žbuku s vanjskog pročelja treba otući, a postojeća željezna vrata crkve zamijeniti novim drvenim. I ovdje je, kao na crkvi Sv. Jeronima, sonda na pročelju pokazala odvojenost zida apside od zida ostatka crkve. Zašto je tomu tako potvrdit će istražni arheološki i konzervatorski radovi.


 


Ispis